Vijesti

Španski mediji: podmorski kabel je "Ahilova peta" Zapada

Dana 24. oktobra, web stranica španskih novina Abéxé objavila je članak pod naslovom „Sjena uništenja skriva podvodni digitalni autoput“ autorice Alexie Colombe Jerez. Cijeli tekst je izvađen u nastavku:
Bivša francuska ministrica odbrane Florence Parly jednom je rekla: „Naši podmorski kablovi mogli bi biti meta zemalja koje ih pokušavaju uništiti.“ Internet infrastruktura je pod indirektnim i suptilnim prijetnjama. Vodi se podmorski hladni rat oko podmorskih optičkih kablova, pod utjecajem korporacija i nacija koje kuju novu geopolitičku naraciju.
„Oni su kritična infrastruktura jer civilni internet koji svi koriste, funkcionisanje finansijskih tržišta, pa čak i neki vojni kapaciteti zavise od ovih podmorskih optičkih kablovskih mreža“, objasnio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Nedavno uništenje plinovoda Sjeverni tok čini se snažnim simboličnim činom, koji otkriva krhkost Zapada, a 475 postojećih podmorskih kablova su zanemarena „Ahilova peta“.
Héctor Esteban, dekan Fakulteta telekomunikacijskog inženjerstva na Politehničkom univerzitetu u Valenciji u Španiji, istakao je da su podmorski optički kablovi ključni dio fizičke topologije cijelog interneta, te da se više od 95% prijenosa podataka preko interneta obavlja putem podmorskih optičkih kablova. Korištenje satelita za prijenos podataka je skupo i ima značajna kašnjenja signala.
Mjesec dana prije izbijanja sukoba u Ukrajini, podvodni optički kabel koji povezuje Norvešku s Arktikom presječen je bez ikakvog vidljivog razloga na Svalbardu.
Ovaj arhipelag je jedna od kapija za razvoj arktičkih naftnih i plinskih resursa. U februaru je ruska špijunska podmornica uočena u vodama kod obale Irske dok je prelazila preko transatlantskog podmorskog kabla koji povezuje Evropu i Sjedinjene Američke Države. Irska vojska je saopštila da svrha podmornice nije bila da presiječe podmorske kablove, već da pošalje poruku NATO-u da oni mogu biti presječeni u bilo kojem trenutku. Mark Galeotti, stručnjak za Rusiju na University College London, rekao je da je Irska zbog velike koncentracije tehnoloških kompanija glavno središte i da bi stoga mogla postati buduće bojno polje.
José Antonio Morán, šef Odsjeka za telekomunikacijske tehnologije i inženjerstvo usluga na Otvorenom univerzitetu Katalonije u Španiji, istakao je da je jedna od prvih strategija na početku rata bila "zasljepljivanje" neprijatelja. Samo dodirivanje jednog podmorskog optičkog kabla paraliziralo bi veliki broj kompanija i uzrokovalo ogromne ekonomske gubitke.
Pierre Morcos i Colin Wall, saradnici Centra za strateške i međunarodne studije, ističu da se presijecanjem podmorskih optičkih kablova mogu postići višestruki ciljevi: ometanje vojnih ili vladinih komunikacija u ranim fazama sukoba; prekid pristupa internetu za ciljane populacije; izazivanje ekonomskih poremećaja iz geopolitičkih razloga; i tako dalje. Presijecanjem podmorskih kablova mogu se postići svi ovi ciljevi istovremeno.

Dana 24. oktobra, web stranica španskih novina Abéxé objavila je članak pod naslovom "Sjena uništenja skriva podvodni digitalni autoput" autorice Alexie Colombe Jerez. Cijeli tekst je izvađen na sljedeći način: Bivša francuska ministrica odbrane Florence Parly jednom je rekla: "Naši podmorski kablovi mogli bi biti meta zemalja koje ih pokušavaju uništiti." Internet infrastruktura je pod indirektnim i suptilnim prijetnjama. Vodi se podmorski hladni rat oko podmorskih optičkih kablova, pod utjecajem korporacija i nacija koje kuju novi geopolitički narativ. "Oni su kritična infrastruktura jer civilni internet koji svi koriste, funkcioniranje finansijskih tržišta, pa čak i neke vojne sposobnosti zavise od ovih podvodnih mreža optičkih kablova", objasnio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Nedavno uništenje plinovoda Sjeverni tok čini se snažnim simboličnim činom, koji otkriva krhkost Zapada, a 475 postojećih podmorskih kablova su zanemarena "Ahilova peta". Héctor Esteban, dekan Fakulteta telekomunikacijskog inženjerstva na Politehničkom univerzitetu u Valenciji, Španija, istakao je da su podmorski optički kablovi ključni dio fizičke topologije cijelog interneta i da se više od 95% internetskog prijenosa podataka obavlja putem podmorskih optičkih kablova. Korištenje satelita za prijenos podataka je skupo i ima značajna kašnjenja signala. Mjesec dana prije izbijanja sukoba u Ukrajini, podmorski optički kabel koji povezuje Norvešku s Arktikom presječen je bez ikakvog vidljivog razloga na Svalbardu. Arhipelag je jedna od kapija za razvoj arktičkih naftnih i plinskih resursa. U februaru je ruska špijunska podmornica uočena u vodama kod obale Irske dok je prelazila preko transatlantskog podmorskog kabla koji povezuje Evropu i Sjedinjene Američke Države. Irska vojska saopštila je da svrha podmornice nije bila da presiječe podmorske kablove, već da pošalje poruku NATO-u da se oni mogu prerezati u bilo kojem trenutku. Mark Galeotti, stručnjak za Rusiju na University College London, rekao je da je Irska zbog velike koncentracije tehnoloških kompanija glavno čvorište i da bi stoga mogla postati buduće bojno polje. José Antonio Morán, šef Odsjeka za inženjerstvo telekomunikacijskih tehnologija i usluga na Otvorenom univerzitetu Katalonije u Španiji, istakao je da je jedna od prvih strategija na početku rata bila "zasljepljivanje" neprijatelja. Samo presijecanje jednog podmorskog optičkog kabla paralizirat će veliki broj kompanija i uzrokovati ogromne ekonomske gubitke. Pierre Morcos i Colin Wall, saradnici Centra za strateške i međunarodne studije, ističu da presijecanje podmorskih optičkih kablova može postići više ciljeva: ometanje vojnih ili vladinih komunikacija u ranim fazama sukoba; prekid pristupa internetu za ciljane populacije; izazivanje ekonomskih poremećaja iz geopolitičkih razloga; i tako dalje. Presijecanje podmorskih kablova može postići sve ove ciljeve istovremeno.


Vrijeme objave: 04.11.2022.

Pošaljite nam svoje podatke:

X

Pošaljite nam svoje podatke: